• Početna
  • Za čitanje
  • O Blogu
  • Kontakt
  • English
facebook
twitter
youtube
pinterest

...

11
JUN
2014

Poplave i evaluacija

Tags : Aleksandar Vučić, efektivnost, efikasnost, evaluacija, Humanitarna pomoć, intervencija, kriterijum, Marko Blagojevic, OECD, poplava, premijer, procena, program, projekat, Vanredna situacija, Vlada Republike Srbije
Posted By : Evaluacija
Comments : 2

Krajem maja, tokom svog gostovanja u emisiji Upitnik (RTS1), premijer je izrazio želju za brzom, jasnom i transparentnom obnovom područja koja su devastirana poplavama. Tim povodom, Vlada Republike Srbije je osnovala Kancelariju za obnovu i pomoć poplavljenim područjima, a na mesto direktora ove Kancelarije, opet po želji premijera, postavila Marka Blagojevića, programskog direktora CeSID-a.aleksandar-vucic i marko blagojevic foto-milena-djordjevic telegraf Prema informacijama koje su bile dostupne u medijima, ova Kancelarija bi trebalo da u ime Vlade planira, koordiniše i kontroliše proces obnove i revitalizacije poplavljenih delova Srbije. U tu svrhu, Kancelarija će određivati prioritete i način trošenja novca prikupljnog donacijama; sredstava nepovratne ili kreditne podrške iz inostranstva; i naravno, samih budžetskih sredstava opredeljenih za ovu namenu. Ovde treba imati u vidu da podršku poplavljenom stanovništvu neće pružati samo Vlada, već će se u ovaj proces uključiti, odnosno već su se uključile brojne domaće i strane organizacije.

Ova situacija nas dovodi do činjenice da će se podrškom poplavljenim područjima, u okviru svojih mogućnosti i mandata, baviti čitav spektar institucionalnih i vanisntiucionalnih, domaćih i stranih, velikih i malih, te na druge načine različitih aktera. Međutim, ma ko oni bili, i ma kako njihovi programi i projekti podrške bili kompleksni ili jednostavni, postavlja se jedno pitanje, a to je pitanje uspešnosti. Hoće li ovi akteri i njihovi projekti realno pomoći ugroženom stanovništvu i kako ćemo to znati? Kako meriti uspešnost humanitarne pomoći i aktivnosti na saniranju posledica?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja o uspešnosti humanitarnih intervencija može nam dati jedino evaluacija. U tu svrhu, baš kao i kod razvojnih programa i projekata, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je utvrdila kriterijume za evaluaciju i procenu uspešnosti humanitarnih aktivnosti. Ima ih ukupno sedam i fokusirani su na sledeće aspekte programa i projekata podrške u vanrednim situacijama:

Relevantnost i adekvatnost – Iako se navode kao jedan kriterijum, radi se zapravo o dva komplementarna kriterijuma. Relevantnost se tako fokusira na meru u kojoj je pomoć u skladu sa potrebama, a adekvatnost na način na koji je pomoć pružena.

Povezanost – Kroz ovaj kriterijum posmatramo u kojoj meri je podrška pružena tokom ili neposredno nakon vanredne situacije u skladuconnectedness sa budućim razvojnim paketom pomoći. Praktično govoreći, od planera i implementatora humanitarnih aktivnosti se očekuje da budu zagledani u budućnost i na svoje projekte i programe gledaju kao na pripremu terena budućeg razvoja. Povezanost je kriterijum koji na naki način zamenjuje kriterijum održivosti u razvojnim projektima.

Koherentnost – Kriterijum koji nam daje uvid u kojoj meri je intervencija koju evaluiramo koherentna sa aktuelnm državnim i lokalnim politikama i planovima, sa planovima i aktivnostima drugih aktera, odnosno sa međunarodnim standardima u domenu pružanja humanitarne pomoći i zaštite ljudskih prava i sloboda.

Pokrivenost/Obuhvat – Ovim kriterijumom procenjujemo u kojoj meri je ugroženo stanovništvo pokriveno, odnosno obuhvaćeno intervencijom. Ovde naročito sagledavamo kriterijume po kojima su odabrani korisnici, odnosno ko je podržan intervancijom i zašto baš oni a ne neki drugi.

Efikasnost – Baš kao i kod razvojnih projekata, ovaj kriterijum se bavi ekonomičnošću same intervencije. Tako se njime procenjuje da li su uloženi resursi mogli biti iskorišćeni i na bolji način, nekim alternativnim, odnosno drugačijim pristupom.

Efektivnost – Kroz ovaj kriteriujm posmatramo postavljene ciljeve. Praktično, njime sagledavamo u kojoj meri je intervencija dostigla, odnosno ostvarila postavljene ciljeve.

Uticaj – Ovaj kriterijum je zapravo mera šireg uticaja (društvenog, ekonomskog, tehničkog itd.) koji je humanitarna intervencija imala na pojedince, zajednicu ili institucije. Uticaj može biti planiran, ali i neplaniran i važno je tokom evaluacije sagledati sve njegove aspekte.

Kriterijumi za evaluaciju humanitarnih projekata i programa daju planerima ovih aktivnosti dodatne smernice o različitim aspektima uspešnosti ovih intervencija. Videćemo da li će i u kojoj meri Kancelarija za obnovu i pomoć poplavljenim područjima Vlade RS i svi drugi akteri uključeni u podršku ugroženom stanovništvu imati u vidu ove kriterijume pri kreiranju svojih odgovora na krizu izazvanu poplavom.  Naravno, videćemo jedino ako se uspešnost ovih aktivnosti uopšte bude procenjivala i ako rezultati takvih procena budu javno dostupni. U suprotnom, moraćemo da verujemo na reč.

Idi na vrh

Naslovna fotografija je preuzeta sa Fejsbuk naloga Čovekoljublja, Dobrotvorne Fondacije Srpske Pravoslavne Crkve

Ilustracija u prvom pasusu texta preuzeta je sa sajta Telegrafa. Autori su Milena Đorđević, Tanjug/Filip Krainčanić

Podeli

2 0 komentara

  1. Evaluacija 9. Avgusta 2014. at 1:26 pm Reply

    Hvala Bojane!

    OECD DAC kriterijumi su svakako polazna tačka pri evaluaciji razvojnih inicijativa.

  2. bojan 12. Juna 2014. at 11:32 am Reply

    klasični referenčni dokument OECD DAC za razvojnu pomoč, koja se često radi na projektima sanacije posljedica prirodnih katastrofa, http://www.oecd.org/dac/evaluation/daccriteriaforevaluatingdevelopmentassistance.htm i http://www.oecd.org/development/evaluation/dcdndep/41612905.pdf

Ostavi komentar Poništi odgovor

*
*

captcha *

Oznake

5 pitanja za aktivnost Aleksandar Vučić APES Asocijacija profesionalnih evaluatora Srbije cilj civilno društvo efektivnost efikasnost EPDET evaluacija evaluaciona kultura evaluation evaluator indikator intervencija intervju IPDET javna politika konferencija kriterijum monitoring OCD održivost OECD Pariska deklaracija pokazatelj procena program projekat promena razvoj relevantnost resursi rezultat Slovenačko društvo evaluatora teorija promene trening Udruženje evaluatora BiH uspeh uticaj Vlada Republike Srbije vrednovanje Zapadni Balkan znanje

Pročitajte i ovo:

  • Three Layers of Learning: The Practitioner’s View 2. Januara 2023.
  • A quick note on the Evidence Standards and Quality of Evidence Workshop 2. Decembra 2022.
  • Treća konferencija evaluatora Zapadnog Balkana 17. Novembra 2019.
  • Revizija kriterijuma za evaluaciju razvojnih projekata, programa i politika 24. Jula 2018.
  • Kako razumeti termin Accountability? 30. Juna 2017.
Creative Commons License
Blog "Triput meri jednom seci" by Ivan Tasić is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.

Skorašnji članci

  • Three Layers of Learning: The Practitioner’s View 2. Januara 2023.
  • A quick note on the Evidence Standards and Quality of Evidence Workshop 2. Decembra 2022.
  • Treća konferencija evaluatora Zapadnog Balkana 17. Novembra 2019.
  • Revizija kriterijuma za evaluaciju razvojnih projekata, programa i politika 24. Jula 2018.
  • Kako razumeti termin Accountability? 30. Juna 2017.

Skorašnji komentari

  • Evalvacijski blog Ivana Tasića, Niš, Srbija – Slovensko drustvo evalvatorjev na Ima li života nakon evaluacije? Dva saveta za organizacije i jedan za evaluatore
  • bojan radej na Evaluation Brings Value – The First Balkan Evaluation Conference Opening Speech by Jorg Petrovič
  • Evaluacija na 5 Questions for Linda Morra Imas and Ray Rist on 15 Years of IPDET
  • Evaluacija na 5 Questions for Linda Morra Imas and Ray Rist on 15 Years of IPDET
  • Marie Korner na 5 Questions for Linda Morra Imas and Ray Rist on 15 Years of IPDET
  1. Ime *
    * Molimo vas da upišete vaše ime
  2. Email *
    * Upišite validnu adresu
  3. Poruka *
    * Upišite tekst poruke